Hrvati izvan domovine

Kulturni mostovi dijaspore s Hrvatskom

Institut za istraživanje migracija provodi brojna interdisciplinarna istraživanja koja doprinose znanju o sociopolitičkim uvjetima, etničkim odnosima i identitetu, a čiji su rezultati namijenjeni znanstvenicima, javnim službama, ali i široj javnosti. Projekte financiraju Europska unija, Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske i Ministarstvo demografije i useljeništva.

Na svetkovinu Velike Gospe 15. kolovoza 2026. obilježit će se 120 godina štovanja Gospe Sinjske u procesiji ulicama Chicaga

Projektom Veze hrvatskoga iseljeništva s istaknutim hrvatskim disidentima i hrvatskim institucijama od sredine 20. stoljeća do danas planiraju se obuhvatiti veze hrvatskoga iseljeništva s domovinom unutar dvaju okvira. Prvi okvir obuhvaća veze iseljeništva s domovinskim institucijama poput Hrvatske matice iseljenika, koja od 1951. godine s iseljeništvom razvija snažne veze na kulturnom, prosvjetnom i znanstvenom polju. Drugi okvir obuhvaća veze iseljeništva i istaknutih hrvatskih disidenata, od kojih je značajan prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, čije veze s iseljeništvom sežu u vrijeme 1960-ih kada je bio dužnosnik Matice iseljenika Hrvatske. Tuđman je u hrvatskom iseljeništvu vidio važnu komponentu hrvatskoga naroda, na čemu se temeljila njegova politika u vrijeme stvaranja neovisne hrvatske države i Domovinskog rata. Cilj je projekta analizirati do sada slabo istražene veze iseljeništva i domovine unutar navedenih okvira od 1945. do danas, kako bi se pridonijelo daljnjim interdisciplinarnim istraživanjima hrvatskoga iseljeništva i njihove povezanosti s domovinom. Voditelj je projekta povjesničar Ivan Tepeš.

Projekt Hrvatska dijaspora u SAD-u: povezanost i značenje religijskog i etničkog/nacionalnog identiteta u oblikovanju zajednice pod vodstvom kulturne antropologinje Marine Perić Kaselj bavi se ulogom religije kao jednog od ključnih čimbenika u održavanju etničke distinktivnosti u multikulturnim društvima poput SAD-a, s posebnim fokusom na kult Gospe Sinjske. U procesu migracija na sjevernoamerički kontinent, hrvatske katoličke misije pojavljuju se kao ključne institucionalne infrastrukture etničke zajednice, čiji se utjecaji mogu interpretirati i u okvirima socijalne kohezije i kulturnog kontinuiteta. Hrvatske župe djelovale su kao posrednici u održavanju kolektivnog identiteta, omogućujući prijenos simboličkog repertoara: jezika, ritualne prakse i kulturne tradicije. Crkvene zajednice pridonijele su stvaranju transnacionalne veze prema domovini. Formiranje oltara, kapela i župnih zajednica posvećenih Gospi Sinjskoj u urbanim sredinama poput Chicaga, Los Angelesa i New Yorka čini materijalizaciju transnacionalnog imaginarija koji se može interpretirati i kao praksa reprodukcije identiteta i zajedništva.